20.5.2022. - Ministarstvo pravde BiH i Visoko sudsko i tužilačko vijeće BiH , u saradnji sa centrima za edukaciju sudija i tužilaca u FBiH i RS 18. i 19.  maja 2022. godine, realizirali šesti po redu okrugli sto na kojem su se razmatrala pitanja efikasnog upravljanja sudskim postupcima u predmetima ratnih zločina u BiH. Organizacija okruglog stola je finansijski podržana od strane Evropske unije u okviru projekta „Unapređenje rada na predmetima ratnih zločina u BiH“ – IPA 2019“.

Cilj organizacije okruglog stola je bio pronalazak modaliteta rada koji će doprinijeti unapređenju efikasnosti i kvaliteti procesuiranja ratnih zločina u pravosuđu u BiH. Tokom diskusije sudije, tužioci i advokati koji postupaju u predmetima ratnih zločina ponovno su istakli da ovakav model razgovora omogućuje sveobuhvatnu analizu i razmatranje različitih praksi, kao i postojećih problema u radu na ovim predmetima pred pravosudnim institucijama u BiH.

Naglašavajući obavezu blagovremene implementacije Revidirane državne strategije za rad na predmetima ratnih zločina, istaknuta je potreba sukcesivnog nastavka podrške EU pravosuđu BiH. Nadalje je diskusija problematizirala pitanja usaglašavanja sudske prakse s ciljem podizanja stepena pravne sigurnosti, te ubrzanja sudskog postupka u predmetima ratnih zločina, dok su razmotreni i preduslovi za efikasno i kvalitetno vođenje tužilačke istrage. S tim u vezi je naglašena dostupnost digitalnih baza podataka VSTV BiH široj stručnoj zajednici, te mogućnost pristupa bazama podataka Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju. U konačnici su ponuđeni prijedlozi za buduće izmjene krivičnog zakonodavstva u BiH. 

Projekat Evropske unije „Unapređenje rada na predmetima ratnih zločina“ predstavlja 4 fazu  podrške procesuiranju predmeta ratnih zločina u okviru paketa pomoći IPA 2019 kroz kojim su osigurana značajna novčana sredstva za jačanje ljudskih i materijalnih kapaciteta sudova i tužilaštava za rad na predmetima ratnih zločina. Korisnici podrške su 16 tužilaštava, 11 sudova, Ministarstvo pravde BiH – Sektor za krivičnu pomoć i edukaciju u krivičnim stvarima pred Sudom BiH i VSTV BiH. Cilj podrške je unapređenje efikasnosti procesuiranja predmeta ratnih zločina u pravosuđu BiH Birada kroz smanjenje broja neriješenih predmeta ratnih zločina s poznatim osumnjičenim u tužilaštvima (KTRZ predmeti) za 65% u periodu od devet godina (2014 – 2022. godina).

 Na Okruglom stolu „Efikasno upravljanje sudskim postupkom u predmetima ratnih zločina“ – IPA 2019 održanom 18. i 19.05.2022. godine u organizaciji VSTV BiH projekta „Unapređenje rada na predmetima ratnih zločina u BiH“ usvojeni su sljedeći zaključci:

 

1. Naglašavajući činjenicu da učešće sve tri funkcije krivične procedure kao adekvatan forum akcentiranja akutnih i hroničnih problema, kako u pogledu funkcionisanja pravosudnog sistema u cjelini, tako i u pogledu materijalno-proceduralnih aspekata rada na predmetima ratnih zločina, sudije, tužioci i advokati pozivaju sve relevantne subjekte u BiH da dosljedno pristupe razmatranju usvojenih zaključaka i njihovoj efikasnoj realizaciji.  

 

1. Ističući zahvalnost Evropskoj uniji, naglašava se važnosti i svrsishodnost podrške pravosuđu Bosne i Hercegovine u radu na predmetima ratnih zločina, u okviru koje se u organizaciji projekta „Unapređenje rada na predmetima ratnih zločina u BiH“ – IPA 2019 kontinuirano organizuju stručne edukacije sudija, tužilaca i advokata. Zaključuje se da je javna vlast u BiH preduzela određene proaktivne korake na uspostavi pretpostavki efikasnog procesuiranja predmeta ratnih zločina u sudovima i tužilaštvima. Međutim, broj registrovanih neriješenih predmeta ratnih zločina, odnosno broj prijavljenih/osumnjičenih lica, i dalje opterećuje pravosuđe u BiH i iziskuje sukcesivan nastavak novčane podrške u okviru rokova propisanih Revidiranom državnom strategijom za rad na predmetima ratnih zločina. S tim u vezi se pozivaju relevantni organi javne vlasti u BiH da blagovremeno stvore neophodne proceduralne i formalne uslove blagovremene operacionalizacije IPA 2022 državnog programa u okviru kojeg je planiran nastavak podrške Evropske unije namijenjene dosljednoj implementaciji Revidirane državne strategije.

 

3.    Efikasnost vođenja istrage predstavlja ključnu pretpostavku zakonitog i pravičnog rješavanja cjelokupnog krivičnog događaja. U tom smislu efikasna istraga iziskuje metodološko planiranje tužilačkog rada i fokusiranje samo ključnih aspekata relevantnih za rješavanje krivične stvari, a naspram činjenično-pravno irelevantnih okolnosti konkretnog događaja. Koncentracija relevantnih dokaza i svrsishodno fokusiranje istrage posljedično omogućava i ekonomičan sudski postupak i, u razumnom roku, razrješavanje krivične stvari. U tom smislu se naglašava obaveza i neophodnost da tužilac blagovremeno ispita ali i pripremi svjedoka. Propuštanje tužioca da prije glavnog pretresa ispita i adekvatno pripremi svjedoka za svjedočenje predstavlja indikator neefikasnog vođenja istrage sa rezultatom u degradaciji i slabljenju teze optužbe, te bespotrebnom odugovlačenju i podrivanju načela ekonomičnosti sudskog postupka.

 

4.    Naslanjajući se na niz zaključaka VSTV BiH, ponovno se preporučuje održavanje pretpretresnog ročišta prije početka glavnog pretresa radi utvrđivanja efikasne dinamike suđenja i plana rada, koncentracije i standardizacije dokaza, utvrđivanja liste svjedoka relevantnih za konkretni predmet, te rješavanja prethodnih prigovora. Nadalje se konstatuje da suđenja u pojedinim predmetima traju neopravdano dugo, te je neophodno iznaći modalitet ubrzanja dinamike sudskog postupka po principu održavanja glavnog pretresa jednom sedmično u složenim predmetima kao minimalnoj mjeri intenziteta i dinamike. Komplementarno s potonjim se ponavlja zaključak sa prethodnog stručnog skupa kojim se ističe nužnost usaglašavanja sudske prakse po istim činjeničnim, pravnim ili proceduralnim pitanjima – posebno u slučajevima registrovane diskrepancije pravnih stavova u okviru istog suda sa rezultatom narušavanja pravne sigurnosti. U tom smislu se pozivaju predsjednici sudova i predsjednici krivičnih odjeljenja da intenziviraju, odnosno uspostave praksu održavanja redovnih sjednica u cilju usaglašavanja i utvrđivanja jedinstvenih stavova po istim pravnim i činjeničnim pitanjima.

 

5.    Neki od navedenih problema mogu biti unaprijeđeni budućim izmjenama legislativnog okvira krivičnog zakonodavstva. Pozivajući relevantna ministarstva pravde u BiH, posebno Ministarstvo pravde BiH da prijedloge izmjena i dopuna pravnog okvira delegira relevantnim radnim tijelima, legislativne izmjene nužno moraju obuhvatiti i propisati:

 

-       produžiti rok za odlučivanje o optužnici, posebno u složenim predmetima, na minimalno 30 dana;

-       osigurati pravo žalbe na odluku o optužnici na način da tročlano vijeće treba vršiti kontrolu odluke o optužnici;

-       u pogledu instituta „pretpretresno ročište“ neophodno je utvrditi strukturu i sadržaj ovog ročišta kako bi se izbjegla arbitrarnost u praksi;

-       predvidjeti institut „suđenje bez prisustva optuženog“;

-       standardi sumnje (osnovi sumnje, osnov za tvrdnju, osnovana sumnja, van razumne sumnje, razumna sumnja i vjerovatnost) moraju biti jasno propisani i izdiferencirani;

-       posljedice načelâ akuzatornosti, prava na odbranu i kontradiktornosti nužno iziskuju da buduće legislativne novelacije propišu ulogu i okvir ovlaštenja osumnjičenog i njegovog branioca u toku istrage da prikuplja i ulaže dokaze koji mu idu u korist;

-       odredbe instituta „sporazuma o priznanju krivnje“ potrebno je normirati prema uzoru na zakonodavna rješenja koja su na snazi u Republici Srbiji i Hrvatskoj

 

6.    Konstatuje se da je primjena i korištenje kao dokaza onih činjenica koje su utvrđene presudama Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju u funkciji efikasnog krivičnog postupka, posebno sa aspekta tužilačkog rada na predmetima ratnih zločina. Naslanjajući se na zaključke Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH iz januara 2021, godine, naglašava se da su sudijama i tužiocima u BiH na raspolaganju dvije sveobuhvatne baze podataka MKSJ, i to Judicial Data Base (JDB) za sudije i Electronic Disclosure System (EDS) za tužioce. S tim u vezi, nosioci pravosudnih funkcija u BiH koji nemaju pristup predmetnim bazama slobodni su kontaktirati projekat VSTV BiH „Unapređenje rada na predmetima ratnih zločina u BiH“ – IPA 2019 radi osiguranja elektronskog pristupa posredstvom Ureda MKSJ u Sarajevu. Dodatno, podsjećaju se sudije, tužioci i advokati da su standardi i prakse domaćih sudova u radu na predmetima ratnih zločina, bez ograničenja, dostupni široj stručnoj zajednici u okviru Portala sudske prakse, te da se mogu pretraživati putem linka: https://sudskapraksa.pravosudje.ba/. Sudske odluke u pravosnažno okončanim predmetima su dostupne putem Baze sudskih odluka VSTV-a BiH koja je dostupna na web stranici https://csd.pravosudje.ba/vstvfo/S/142/kategorije-vijesti/141/simple i Baze ratnih zločina dostupne putem linka  https://warcrimesdatabase.net/public/, dok su sažeci pravosnažno okončanih predmeta ratnih zločina dostupni kroz interaktivnu Mapu ratnih zločina, dostupnoj na web stranici https://maparz.pravosudje.ba/bhs. Također, naglašava se da advokati koji postupaju u predmetima ratnih zločina pred Sudom BiH imaju mogućnost, posredstvom Odsjeka krivične odbrane Ministarstva pravde BiH – OKO, zatražiti pretragu EDS baze podataka MKSJ, te ovjeru relevantne dokumentacije. U konačnici, široj stručnoj zajednici je slobodno dostupna baza podataka Suda BiH.

 

7.    Iako je normirano važećim zakonskim okvirom, primjetna je neujednačena praksa u postupanju pojedinih sudova pri izrade presude. Djelotvornost pravnog lijeka, kao ustavna kategorija, iziskuje ujednačeno uspostavljanje sudske prakse prema kojoj je u izreci presude nužno odlučiti o svim tačkama optužnice. U situaciji kada se optužnicom na teret optuženom stavlja više tačaka neophodno je u izreci presude odlučiti i o oslobađajućim dijelovima za pojedine tačke optužnice, čak i kada se radi o djelima ratnih zločina. Naime, svojstvo pravosnažnosti stiče izreka presude, a ne obrazloženje, tako da je zbog pravne sigurnosti neophodno da se o svim optužbama odluči izrekom presude. U tom smislu je upitna praksa sudova kojom se propušta donošenje oslobađajuće odluke u izreci po pojedinim tačkama optužnice, dok se u obrazloženju presude obrazlažu razlozi oslobađanja pojedinih tačaka iz optužnice o kojima u izreci nije odlučeno. Paralelno, žalba iziskuje precizno i konkretno navođenje žalbenih osnova, dok paušalnost osporavanja presude, bez argumentiranja i analize konkretnog žalbenog osnova, umanjuje kvalitet žalbe.

 

8.    U pogledu sporazuma o priznanju krivnje neophodno je ujednačiti sudsku praksu. Naime, pojedini sudovi kao preduslov razmatranja sporazuma iziskuju utvrđivanje predložene kazne u rasponu. Paralelno je primjetna praksa utvrđivanja prijedloga kazne u tačno određenom trajanju/iznosu. Pozivajući se na raniji zaključak, predmetna diskrepancija treba biti razmotrena u okviru opštih sjednica suda, odnosno prakse Suda BiH, Vrhovnih sudova FBiH/RS i Apelacionog suda BD BiH.