Okrugli stol „Efikasno upravljanje sudskim postupkom u predmetima ratnih zločina“ u organizaciji Ministarstva pravde Bosne i Hercegovine i Visokog sudbenog i tužiteljskog vijeća Bosne i Hercegovine (VSTV BiH), u okviru projekta Evropske unije „Unapređenje rada na predmetima ratnih zločina u BiH“, održan je u hotelu „Terme“ na Ilidži u Sarajevu.

Učesnici Okruglog stola bili su advokati, tužioci i suci koji postupaju u predmetima ratnih zločina, što je omogućilo razmatranje i analizu različitih praksi i problema u radu na predmetima ratnih zločina iz ugla tri funkcije krivične procedure. Ovaj događaj predstavlja rezultat i nastavak okruglih stolova održanih u mjesecu prosincu 2017. godine i travnju 2018. godine, koji su od strane učesnika ocijenjeni izuzetno uspješnim, te je s tim u vezi i konstatirana potreba nastavka organizacije stručnih skupova ovakvog formata.

S ciljem ujednačavanja sudske prakse u predmetima ratnih zločina, te cjelovitog razumijevanja i adekvatne primjene najviših pravnih standarda, format okruglog stola prilagođen je sveobuhvatnom razmatranju nekih od ključnih materijalno-procesnih instituta kaznenog zakonodavstva iz različitih aspekata i pravnih pozicija tri funkcije kaznene procedure. Okrugli stol je organiziran kako bi se utvrdila najbolja normativno-praktična rješenja koja će omogućiti efikasniji postupak u predmetima ratnih zločina i rezultirati unapređenjem stupnja pravne sigurnosti svih učesnika u postupku. 

Obrađene teme su obuhvatile razmatranje izmjenâ i dopunâ Zakona o krivičnom postupku BiH, tužiteljske istrage i tužiteljskog imuniteta u predmetima ratnih zločina, te bića kaznenog djela ratni zločin protiv civilnog stanovništva. Također, obrađene su neke od ključnih faza krivičnog postupka, kao što je sudsko preispitivanje i odlučivanje o optužnici, te izuzeci od neposrednog saslušanja.  Dodatno, posebno je fokusirano pitanje procesne uloge sudskog vijeća u vođenju postupka.

 

Na Okruglom stolu su usvojeni sljedeći zaključci:

1. Analiza nomotehnike i sadržaja izmijenjenih i dopunjenih odredaba Zakona o kaznenom postupku BiH navodi na zaključak da, usljed nedovoljne jezičke preciznosti, primjena ovih odredaba može rezultirati arbitrarnim konzumiranjem zakonskih ovlaštenja, te posljedovati neujednačenim standardima pravne sigurnosti.

2. Uočene sistematske nejasnoće izmijenjenih i dopunjenih odredaba ZKP BiH iziskuju žurno formiranje interresorne radne grupe, čiji bi sastav, između ostalih, obavezno činili sudije, tužioci i advokati, a s ciljem detaljne analize važećih zakonskih rješenja u pravcu zadovoljavanja temeljnih koncepata krivične procedure u Bosni i Hercegovini. S tim u vezi:

a) Opravdano je zakonodavnim izmjenama precizirati trenutak početka istrage, od kojeg trenutka teče razuman rok za okončanje istrage, a shodno odredbama Evropske konvencije o ljudskim pravima i standardima afirmiranim praksom Evropskog suda za ljudska prava.

b) S obzirom na činjenicu da primjena posebnih istražnih radnji zadire u opseg ljudskih prava i privatnosti, opravdano je podići prag minimuma zapriječene kazne za kaznena djela za koja se može primijeniti institut „Posebne istražne radnje“.

c) Opravdano je i potrebno izmijeniti odredbe koje se odnose na obustavu istrage u situacijama kada je zabilješkom u spisu konstatirano da postoje dokazi za podizanje optužnice, na način da propuštanje rokova ne može biti osnov za obustavu istrage. Istovremeno potrebno je predvidjeti obavezu glavnog tužitelja da poduzme mjere prema tužitelju koji nije ispoštovao obavezujuće uputstvo, a spis presignirati drugom tužitelju sa uputama za završetak predmeta. 

d) Nedovoljna jezička preciznost rješenja instituta imuniteta iz čl. 84. ZKP-a BiH, može dovesti do objedinjavanja procesnih funkcija, a što je protivno općim načelima kaznene procedure u BiH i implikacijama načela akuzatornosti. S tim u vezi, opravdane su izmjene ovog instituta, s obzirom da primijenjen sam po sebi, isti ne predstavlja adekvatan alat u rukama tužitelja, a posebno je nužno zakonodavnim dopunama predvidjeti institut „Svjedoka pokajnika“.

e) U vezi s rokom za ulaganje žalbe na odluku o odbijanju potvrđivanja optužnice, svrsishodno je rok u trajanju od 24 sata podići na opći rok u trajanju od 3 dana.

3. Imajući u vidu zastupljenost kaznenog djela „Ratni zločin protiv civilnog stanovništa“ u općem procentulanom učešću predmeta ratnih zločina koji se procesuiraju pred sudovima u BiH, svrsishodno je izraditi brošuru koja bi sadržavala bitne elemente i obilježja ovog kaznenog djela, kako sa teoretskog, tako i sa praktičnog aspekta. S tim u vezi, sugerira se Visokom sudbenom i tužiteljskom vijeću BiH da, shodno raspoloživim sredstvima osiguranim u okviru projekta „Unapređenje rada na predmetima ratnih zločina u BiH“ kojeg finansira Evropska unija, izradi jednu takvu brošuru koja bi bila učinjena dostupnom široj profesionalnoj zajednici. 

4. S ciljem poštivanja načela jednakopravnosti stranaka u postupku, sugeriše se pristupanje izmjenama koncepta kaznenog zakonodavstva u BiH na način utvrđivanja obaveze da se podignuta, a ne potvrđena optužnica, sa dokaznim materijalom koji potkrepljuje navode optužnice, dostavlja svim stranama u postupku kako bi se prethodni prigovori na optužnicu mogli razmotriti prije potvrđivanja iste. U tom kontekstu, nužno je zakonodavnim izmjenama i dopunama propisati obavezu zakazivanja ročišta na kojem bi se raspravljalo o navodima sadržanim u prethodnim prigovorima. 

5. Uočena je različita praksa postupajućih sudskih vijeća u pogledu prihvatanja dokaza od strane optužbe i odbrane, te je s tim u vezi potrebno precizirati odredbe čl. 96, st. 1 ZKP-a BiH na način da se obrani omogući angažman i davanje zadatka vještaku odbrane, a shodno principu jednakopravnosti stranaka u postupku. 

Projekat Evropske unije „Unaprjeđenje rada na predmetima ratnih zločina“ predstavlja nastavak podrške procesuiranju predmeta ratnih zločina u okviru paketa pomoći IPA 2012/2013 kroz koji je Evropska unija osigurala novčana sredstva u ukupnom iznosu od 14,8 miliona eura za jačanje ljudskih i materijalnih kapaciteta sudova i tužiteljstava za rad na predmetima ratnih zločina. Korisnici podrške su 15 tužiteljstava, osam sudova, Ministarstvo pravde BiH – Sektor za kaznenu pomoć i edukaciju u kaznenim stvarima pred Sudom BiH i VSTV BiH. Cilj podrške je unaprjeđenje efikasnosti procesuiranja predmeta ratnih zločina u pravosuđu kroz smanjenje broja neriješenih predmeta ratnih zločina s poznatim osumnjičenim u tužiteljstvima (tzv. KTRZ predmeti) za 50% u razdoblju od pet godina (2014. – 2018.).