
Okrugli sto „Efikasno upravljanje sudskim postupkom u
predmetima ratnih zločina“ u organizaciji Visokog sudskog i tužilačkog
vijeća Bosne i Hercegovine (VSTV BiH) i Ministarstva pravde Bosne i
Hercegovine, u okviru projekta Evropske unije „Unapređenje rada na predmetima
ratnih zločina u BiH“, održan je 10. i 11. aprila 2019. godine u hotelu „Terme“
u Sarajevu. Ovaj događaj predstavlja rezultat rada i nastavak okruglih stolova
održanih u mjesecu decembru 2017. godine, te aprilu i novembru 2018. godine, koji
su od strane učesnika ocijenjeni izuzetno uspješnim i dobrom platformom za
razmatranje aktuelnih pitanja u vezi sa procesuiranjem predmeta ratnih zločina.
Okrugli stol je organizovan kako bi se
utvrdila najbolja normativno-praktična rješenja koja će omogućiti unapređenje
efikasnosti sudskog postupka u predmetima ratnih zločina i rezultirati
unapređenjem stepena pravne sigurnosti svih učesnika u postupku. Jednako kao i
na prethodnim skupovima, Okruglom stolu prisustvovali su sudije, tužioci i
advokati koji postupaju u predmetima ratnih zločina. Učešće tri različite
funkcije krivične procedure omogućilo je sveobuhvatno razmatranje i analizu
različitih praksi i postojećih problema u radu na predmetima ratnih zločina
pred pravosudnim institucijama.
Obrađene teme su obuhvatile pitanja
primjene novih odredaba Zakona o krivičnom postupku BiH u pogledu posebnih
istražnih radnji, prakse Suda BiH u pogledu imovinskopravnog zahtjeva oštećenih
lica. Dodatno, u fokusu je bilo pitanje standarda odlučivanja po žalbi,
krivičnog djela ratni zločin protiv ratnih zarobljenika, te pojedini aspekti
efikasnosti vođenja sudskog postupka.
Uvodnim obraćanjem, potpredsjednica
VSTV-a BiH Ružica Jukić otvorila je Okrugli sto, istaknuvši adekvatnost formata
profesionalnog skupa i s tim u vezi iskazala zahvalnost VSTV-a BiH i
cjelokupnog pravosuđa Bosne i Hercegovine na podršci koju Evropska unija pruža
u svim aspektima procesuiranja predmeta ratnih zločina. Potpredsjednica Jukić je istakala da je jedna od ključnih pretpostavki za efikasno
i pravično procesuiranje predmeta ratnih zločina adekvatna kapacitiranost
pravosudnih institucija u pogledu ljudskih resursa.
U svom
obraćanju Lejla
Hrustanović, predstavnica Delegacije Evropske unije u
BiH, naglasila je značaj podrške Evropske unije pravosuđu Bosne i Hercegovine u
procesuiranju predmeta ratnih zločina, osigurane u okviru IPA 2013 državnog
paketa pomoći koja se realizira u okviru projekta „Unapređenje rada na
predmetima ratnih zločina u BiH“. Istaknuti su ostvareni rezultati projekta koji
se ogledaju u smanjenom ukupnom broju neriješenih predmeta ratnih zločina
registrovanih pred tužilaštvima u BiH, ali je istovremeno naglašeno da dinamika
procesuiranja predmeta ratnih zločina može biti dodatno unapređena. Predstavnica
Delegacije Evropske unije u BiH je naglasila potrebu žurnosti procesa usvajanja
Revidirane državne strategije za rad na predmetima ratnih zločina s ciljem
uspostave sistemskih mjera koje će omogućiti efikasnije rješavanje predmeta ove
vrste.
U svom obraćanju, pomoćnik ministra
pravde BiH g-din Niko Grubešić istako je da organizacija i održavanje skupa
profesionalne zajednice predstavlja jedan u nizu događaja putem kojih tužioci,
sudije i advokati razmatraju aktuelno stanje i probleme s kojima se susreću u
procesuiranju predmeta ratnih zločina. G-din Niko Grubešić je istakao da će
Ministarstvo pravde BiH i
dalje nastaviti pružati podršku pravosudnom sektoru u BiH, kako kroz
kontinuirano stručno usavršavanje odvjetnika, tako i kroz organizaciju Okruglih
stolova ovakve vrste, zajedno sa VSTV-om i projektima Evropske Unije.
Izlagači na Okruglom stolu su bili Munib
Halilović, tužilac Federalnog tužilaštva FBiH ujedno i glavni moderator ovog
događaja, Davorin Jukić, sudija Suda BiH, Minka Kreho, sudija Suda BiH, Branko
Mitrović, tužilac Republičkog tužilaštva RS-a, Nermin Mulalić, advokat ispred
Advokatske komore FBiH i Miodrag Stojanović, advokat ispred Advokatske komore
RS-a.
Na Okruglom stolu su usvojeni sljedeći
zaključci:
- U vezi s
odlučivanjem drugostepenih sudova temeljem žalbenog osnova „pogrešno ili
nepotpuno utvrđeno činjenično stanje“, s ciljem zadovoljenja standarda
pravičnosti i pravne sigurnosti, konstatuje se, a priori, nužnost utvrđivanja standarda i fokusa razmatranja
prvostepene presude. S tim u vezi, konstatuje se primjena kriterija (1)
utemeljnosti, (2) obrazloživosti, te (3) standarda razumnog presuditelja
prilikom preispitivanja prvostepene presude.
- S obzirom
na činjenicu da je nomotehničkim rješenjem relevantnih odredaba Zakona o
krivičnom postupku Bi, za najširi krug krivičnih djela omogućeno
poduzimanje posebnih istražnih radnji, nužno je, s ciljem zaštite prava na
privatnost, naglasiti obavezu detaljnog obrazloženja prijedloga za
primjenu ovog instituta. Posljedično, neophodno je konkretizovati razlog
podnošenja prijedloga, te vrstu i način provođenja ovi radnji.
Istovremeno, sud se prilikom ocjene opravdanosti prihvatanja prijedloga za
određivanje posebnih istražnih radnji, mora voditi kriterijem
proporcionalnosti, kao i drugim standardima afrmisanim kroz praksu
Ustavnog suda Bosne i Hercegovine i Evropskog suda za ljudska prava,
posebice u slučajevima odluke o produžetku trajanja ovog procesno-dokaznog
sredstva. Učesnici Okruglog stola
još jednom podsjećaju da primjena posebnih istražnih radnji zadire u pravo na
privatnost, te je opravdano podići prag minimuma zaprijećene kazne za krivična
djela za koja se može primijeniti institut „Posebne istražne radnje“.
- S obzirom
na postojeću diskrepanciju relevantnih, uzajamno povezanih odredaba
pravnog okvira građanskog i krivičnog zakonodavstva u pogledu formalnih
preduslova nesmetanog ostvarivanja naknade štete žrtava/oštećenih
krivičnim djelom ratnog zločina, konstatuje se valjanost prakse Suda BiH i
ostalih nadležnih zbog primjetnog i sve učestalijeg prihvatanja
odlučivanja o imovinsko-pravnom zahtjevu u okviru krivičnog postupka. U pogledu izvršioca
krivičnog djela ratnog zločina, tužilaštva su u obavezi da prikupe sve dokaze i
upoznaju oštećenog sa mogućnošću ostvarivanja imovinsko-pravnog zatjeva, na
temelju čega bi, u pravilu, sudovi trebali o ovom zahtjevu odlučiti u okviru
krivičnog postupka, a samo u izuzetnim slučajevima ostvarenje imovinsko-pravnog
zahtjeva uputiti na odlučivanje u okviru parničnog referata. Učesnici Okruglog stola
naglašavaju da, uz zadovoljenje načela efikasnosti, odlučivanje o imovinsko
pravnom zahtjevu u okviru krivičnog postupka ne samo da udovoljava javnom
interesu rasterećenjem parničnog referata, već s ciljem osiguranja punog opsega
zaštite ljudskih prava, fokusira interes žrtve/oštećenog sprečavanjem
retraumatizacije i ponovnog evociranja događaja u okviru parničnog postupka
- Još jednom
se ističe svrsishodnost održavanja predstatusne konferencije u predmetima
ratnih zločina s ciljem osiguranja preduslova efikasnog vođenja krivičnog
postupka.
- Učesnici
Okruglog stola pozdravljaju podršku Evropske unije pravosuđu Bosne i Hercgovine
kada je riječ o unapređenju svih aspekata procesuiranja predmeta ratnih
zločina. S tim u vezi, ističe se odličnost koncepta Okruglog stola i
konstatuje potreba nastavka održavanja stručnih skupova jednakog
modaliteta i formata.
Projekat Evropske unije „Unapređenje
rada na predmetima ratnih zločina“ predstavlja
nastavak podrške procesuiranju predmeta ratnih zločina u okviru paketa pomoći
IPA 2012/2013 kroz koji je Evropska unija obezbijedila novčana sredstva u ukupnom
iznosu od 14,8 miliona evra za jačanje ljudskih i materijalnih kapaciteta
sudova i tužilaštava za rad na predmetima ratnih zločina. Korisnici podrške su
15 tužilaštava, osam sudova, Ministarstvo pravde BiH – Sektor za krivičnu
pomoć i edukaciju u krivičnim stvarima pred Sudom BiH i VSTV-om BiH. Cilj podrške je unapređenje
efikasnosti procesuiranja predmeta ratnih zločina u pravosuđu BiH Birada kroz smanjenje broja
neriješenih predmeta ratnih zločina s poznatim osumnjičenim u tužilaštvima (tzv.
KTRZ predmeti) za 50% u periodu od pet godina (2014 – 2018. godina).