Regionalna škola za javnu upravu (ReSPA), u saradnji s Europskim univerzitetskim institutom od 4. do 7. srpnja u Itali je organizirala Ljetnju školu o europskim integracijama. Ljetnja škola je pozorno oblikovan program za jačanje ljudskih kapaciteta  u oblasti eurointegracija, omogućila je zajednički rad i učenje 25 državnih službenika regiona izravno uključenih u procese pregovaranja i pristupanja Europskoj uniji.    Zajedničkim učenjem, razmjenom iskustava i sudjelovanjem na brojnim predavanjima i radionicama eminentnih stručnjaka i profesora iz EU i regiona, polaznici su stekli praktična znanja ključna za učinkovitije EU integracije u oblasti donošenja odluka, vanjske politike i diplomacije EU, geopolitičkog konteksta EU integracija, ključnih sektorskih pitanja u pregovorima o pristupanju EU, nove metodologije proširenja, kao i radu EU institucija i značaju adekvatne komunikacije napretka u EU integracijama. 

„Ovogodišnja Ljetna škola o EU integracijama jedan je od konkretnih rezultata novouspostavljenog partnerstva između ReSPA i Europskog univerzitetskog instituta (EUI), koje je od velikog značaja za državne službenike regiona izravno uključene u proces europskih integracija. Sigurna sam da će obiman i bogat program Škole pomoći profesionalnom razvoju praktičara našeg regiona u različitim ulogama i nadležnostima“, rekla je Maja HANDJISKA-TRENDAFILOVA, Direktorica ReSPA-e.

Andrea KASKONE, direktor za Zapadni Balkan u Ministarstvu vanjskih poslova Italije, pozvao je na održivo rješavanje sporova i političku stabilnost, te veću integraciju regiona. „S druge strane, EU će održati proces kredibilnim, suprotstaviti se dezinformacijama i više se fokusirati na izgradnju kapaciteta u regionu (između ostalog i za apsorpciju EU fondova)“.

Polaznici Ljetnje škole prošli su kroz obiman program:

Mario MUNTA, istraživač u Robert Shuman centru EUI, analizirao je rad „iza zavjese” glavnih institucija EU, kao što su: Vijeće EU, Europska komisija, Europski parlament, Služba za vanjske poslove itd. i prezentirao složen proces donošenja odluka u oblikovanju politika i zakonodavstva EU, podvlačeći da „donošenje odluka uključuje više institucija i složen proces pregovora i konsenzusa“.

Bivši glavni pregovarač Crne Gore Aleksandar Andrija PEJOVIĆ upoznao je polaznike o potencijalim scenarijima proširenja i značaju regionalne suradnje za brži proces pristupanja.

Alan LEMPEREUR, honorarni profesor na EUI i profesor Univerziteta Harvard, bavio se značajem pregovaračkih vještina osvrnuvši se na upravljanje sporovima, pronalaženje zajedničkog jezika i obostrano prihvatljivih rješenja u procesu pregovaranja, aktivno slušanje, komunikaciju, rješavanje problema, fleksibilnost, emocionalnu inteligenciju i uvjeravanje. Dinamičnim radom u skupinama i praktičnim vježbanjem kriznih situacija, polaznici su na praktičan način usvajali stečena znanja.

Stručnjak za komunikacije Bojan KORDALOV istaknuo je važnost dešifriranja procesa pristupanja EU kroz jednostavnu i lako razumljivu komunikaciju. Da bi se to postiglo, Kordalov je savjetovao da svaka administracija razvije komunikacijsku strategiju gdje će ciljevi, mjere i sredstva biti jasno identificirani.

Romana VLAHUTIN, gostujući suradnica u Njemačkom Maršal fondu i bivša veleposlanica EU, elaborirala je vanjsku politiku i diplomaciju Europske unije koja je vođena načelima demokracije i vladavine prava, s ciljem promoviranja mira, stabilnosti i prosperiteta u Europi i globalno.

Klajv RUMBOLD, šef Odjela za Zapadni Balkan u Europskoj službi za vanjske poslove analizirao je Zapadni Balkana i EU: gdje se nalazi Zapadni Balkan po pitanju procesa pridruživanja, šta je postignuto i šta mora biti urađeno za učinkovitiju i bržu integraciju regiona u Europsku uniju. Rumbold naglašava da je perspektiva članstva regiona u EU nesporna: “što je jača javna administracija Zapadnog Balkana, sutra će biti jača Europska unija”.

Jelena DŽANKIĆ, honorarni profesor na EUI, razjasnila je niz geopolitičkih čimbenika u održavanju stabilnosti, mira, demokracije i ekonomskog razvoja u EU i dešifrirala metodologiju proširenja, ističući njezine glavne mogućnosti i izazove. Ona je ukazala na ključne mogućnosti koje zemlje Zapadnog Balkana imaju na njihovom putu  ka EU, prvenstveno u oblasti uvođenje politika i instrumenata za ubrzanu integraciju kao što su: pristup jedinstvenom tržištu i fondovima EU, pristup specifičnim agencijama i inicijativama EU koje će uticati na bolju političku stabilnost i regionalnu suradnju i pomirenje.

Simonida KAČARSKA, viši ekspert za EU integracije, razgovarala je sa sudionicima o ključnim sektorskim pitanjima za ubrzanu integraciju Zapadnog Balkana. Kroz dvije praktične vježbe, sudionici su stekli uvid o konkretnim mogućnostima i izazovima za postepeno uvođenje različitih sektorskih politika, kao i ključnim sektorskim pitanjima u pristupnim pregovorima.

Na kraju Programa sudionicima je uručen zajednički ReSPA – EUI certifikat za završeni program Škole.